Quotes About Humanity

Sigurno je da mnogi ljudi cijelog svog zivota i ne slute kako nesrecnih ljudi ima na svijetu.

Šta vredi sva ta huka, kad evo do?e ovakvo vreme pa ?ovek propadne tako da ne može ni da izgine ni da živi, nego trune kao direk u zemlji i sva?iji je, samo nije svoj.

But one thing could not happen; it could not be that great and wise men of exalted soul who would raise lasting buildings for the love of God, so that the world should be more beautiful and man live in it better and more easily, should everywhere and for all time vanish from this earth. Should they too vanish, it would mean that the love of God was extinguished and had disappeared from the world. That could not be.

Nešto od ljudske istine ostane uvek za one koji ih strpljivo slušaju ili ?itaju.

Teško je ploviti bez krivudanja sa tolikim svetom na brodu i za spas svih treba ponekad nešto od tereta i u more baciti.

Mnoge snage ja?aju i rastu,mnogi se ljudi ra?aju,rastu i umru,ali svi ho?e više i bolje. Mnogo smo sami i bijeni sudbinom ali,u stvari,svi se mi ljudi držimo za ruke

Bana hiç ac?may?n… Biz, s?radan insanlar, yaln?z bir sefer ölürüz. Ama büyük adamlar iki sefer ölürler. Birinci sefer bu dünyay? b?rak?p göçtükleri, ikinci sefer de b?rakt?klar? eserler, y?k?l?p kayboldu?u zaman.

Uzaludno i pogrešno je tražiti smisao u bezna?ajnim a prividno važnim doga?ajima koji se dešavaju oko nas, nego ga treba tražiti u onim naslagama koja stole?a stvaraju oko nekoliko glavnih legendi ?ove?anstva- legendi o prvom grehu, potopu, Prometeju, Sinu ?ove?ijem

Volite ljude, ?esto im pomozite i uvijek ih požalite, jer su nam svi ljudi potrebni.

Tako, svuda na svetu, gde god se moja misao krene ili stane, nailazi na verne i ?utljive mostove kao na ve?itu i ve?no nezasi?enu ljudsku želju da se poveže, izmiri i spoji sve što iskrsne pred našim o?ima i nogama, da ne bude deljenja, protivnosti ni rastanaka.

Nisu svi ljudi tako r?avi kao što to r?av ?ovek misli.

Tako su se obnavljali naraštaji pored mosta, a on je kao prašinu stresao sa sebe sve tragove koje su na njemu ostavljale prolazne ljudske ?udi ili potrebe, i ostajao je posle svega nepromenljiv.

Ne treba se bojati ljudi. - Pa ja se i ne bojim ljudi, nego onog što je neljudsko u njma." ? Ivo Andri?

Na?ini in oblike pripovedovanja se spreminjajo s ?asom in razmerami, potreba po pripovedi in pripovedovanju pa ostaja, pripoved te?e naprej in pripovedovanju ni konca. Tako je v?asih videti, kakor da ?loveštvo od prvega pobliska zavesti skozi stoletja pripoveduje samo sebi v milijon variantah vzporedno z dihanjem svojih plju? in z ritmom svojega utripa ves ?as isto pripoved.

Želja je kao vetar, premešta prašinu sa jednog mesta na drugo, zamra?uje ponekad njome ceo vidik, ali na kraju stišava se i pada i ostavlja staru i ve?nu sliku sveta iza sebe. Trajna dela na zemlji ostvaruju se božjom voljom, a ?ovek je samo njemo slepo i pokorno oru?e. Delo koje se ra?a iz želje, ?ovekove želje, ili ne doživi ostvarenje ili nije trajno, u svakom slu?aju nije dobro.

Tako im prolazi no? i sa njom život, sav od opasnosti i stradanja, ali jasan, nepokolobeljiv i prav u sebi. Vo?eni drevnim i nasle?enim nagonima, oni ga cepkaju i dele na trenutne utiske i neposredne potrebe, gube?i se potpuno u njima. Jer jedino tako, žive?i svaki trenutak odvojeno i ne gledaju?i ni napred ni natrag, može se ovakav život podneti i živ ?ovek sa?uvati za bolje dane.

Sve može biti. Ali jedno ne može: ne može biti da ?e posve i zauvek nestati velikih i umnih a duševnih ljudi koji ?e za božju ljubav podizati trajne gra?evine, da bi zemlja bila lepša i ?ovek na njoj živeo lakše i bolje. Kad bi njih nestalo, to bi zna?ilo da ?e i božja ljubav ugasnuti i nestati sa sveta. To ne može biti.

Sve može biti. Ali jedno ne može: ne može biti da ?e posve i zauvek nestati velikih i umnih, a duševnih ljudi koji ?e za božju ljubav podizati trajne gra?evine, da bi zemlja bila ljepša i ?ovek na njoj živio lakše i bolje. Kad bi njih nestalo, to bi zna?ilo da ?e i božja ljubav ugasnuti i nestati sa sveta. To ne može biti.

u naše vreme i najve?i ratovi i najsavršenije pobede retko i nepotpuno rešavaju pitanja zbog kojih se ratovalo i pobedilo, ali zato otvaraju redovno velik broj novih i teških pitanja.

Lepota, najve?a od svih varki ?ovekovih; ako je ne uzmeš - nema je, ako pokušaš da je uzmeš - prestaje da postoji.

I tu je bilo mnogo žena koje su sve odreda plakale, iako nisu imale nikog svoga me?u ovima koji odlaze. Jer, svaka ima ponešto zbog ?ega može uvek da zapla?e, a najsla?e se pla?e povodom tu?e žalosti.

Oh, ugasite mržnju! Ljudi su nama potrebni i nikako se, nikako ne može živjeti bez opraštanja.

Birlikte geçirilen bir felaket kadar insanlar? birbirine baÄŸlayan hiçbir ÅŸey yoktur.

It seems to me, that if people only knew how hard it was for me to endure life, they would find it easier to forgive me for all the wrong things I've done and all the good things that I have failed to do. And they would still find a little compassion within them to pity me.