Quotes from Ivo Andri?

Ne treba mene žaliti. Jer svi mi umiremo samo jednom, a veliki ljudi po dva puta; jednom kad ih nestane sa zemlje, a drugi put kad propadne njihova zadužbina.

Brak je vec u pocetku stao da se pokazuje kao ono sto i jeste u ovakvim slucajevima:strahovita zabluda sa jedne strane, a strahovita prevara sa druge.

A most je i dalje stajao, onakav kakav je oduvek bio, sa svojom ve?itom mladoš?u savršene zamisli i dobrih i velikih ljudskih dela koja ne znaju šta je starenje ni promena i koja, bar tako izgleda, ne dele sudbinu prolaznih stvari ovoga sveta.

Bana hiç ac?may?n… Biz, s?radan insanlar, yaln?z bir sefer ölürüz. Ama büyük adamlar iki sefer ölürler. Birinci sefer bu dünyay? b?rak?p göçtükleri, ikinci sefer de b?rakt?klar? eserler, y?k?l?p kayboldu?u zaman.

Zašto je put do žene tako vijugav i tajan i zašto on sa svojom slavom i snagom ne može da ga pre?e, a prelaze ga svi gori od njega? Svi, samo, on u silnoj i smiješnoj starosti, cijeli svoj vijek pruža ruke kao u snu. Što žene traže?

Ono što bi se za njih naro?ito moglo kazati, to je: da nije bilo odavno pokolenja koje je više i smelije maštalo i govorilo o životu, uživanju i slobodi, a koje je manje imalo od života, gore stradalo, teže robovalo i više ginulo nego što ?e stradati, robovati i ginuti ovo.

Tko ne vidi sada, taj ne?e nikad vidjeti.

nesre?no je svako telo koje živi samo za sebe i sebe radi, a pravu meru svoje nesre?e uvi?a tek kad po?ne da stari

A kad god mi tako mislimo da su nam se za nešto otvorile o?i, to obi?no zna?i da smo ih za stotinu drugih stvari zatvorili.

Možda je u po?etku bilo i drugih motiva, ali danas je glavni strah. Od straha su ljudi zli, surovi i podli, od straha su darežljivi, ?ak i dobri.

Sav sjaj što ga Bog svijetom propisa plavi o?i moje. Vezani su ?ilimi od sunca i sjenka. Ognjen miris ima vino života. Srce mi pod grlom bije. Za dug život i veliku radost! Putujte i brodite, ne ostanite željni burna mora, ni polja, ni gustih šuma! Milo je Bogu da vas vidi gdje vam je život pjesma i ples! Za žive i za one koji su mladi!

To poslepodne bilo je za mene doživljaj. Video sam prvu pravu biblioteku u svom životu i bilo mi je jasno da vidim svoju sudbinu.

Ko u Sarajevu provodi no? budan u krevetu, taj može da ?uje glasove sarajevske no?i.

Lost in his thoughts he looked out from his shop at the shining loveliness of that first day of March. Opposite him, a little to the side, stood the eternal bridge, everlastingly the same; through its white arches could be seen the green, sparkling, tumultuous waters of the Drina, so that they seemed like some strange diadem in two colours which sparkled in the sun.

A kad se kod nas kaze za nekoga da ga niko ne zarezuje,to znaci vrlo cesto da ga svi gaze.

Svaka istinska, velika strast traži samo?u i bezimenost. ?ovek koji služi svojoj strasti želi da ostane nevi?en i neznan, nasamo sa predmetom svoje strasti, i o svemu drugom voli i ume više i bolje da govori nego o tome što je glavni predmet njegovih misli i želja. ?ak i porok ima svoj stid i svoje obzire, iako naopake i neobi?ne.

Alles im Leben ist eine Brücke – ein Wort, ein Lächeln, das wir dem anderen schenken.

Kad bi se sakupila i ujedno sabrala li?na ose?anja gneva, protesta, ga?enja i ogor?enja sa kojima su ljudi pojedinci umrli, uzalud dozivaju?i pravdu i zaštitu - kad bi tako nešto bilo mogu?no - bila bi to velika snaga, divan prizor, i uteha ljudskom duhu zauvek. Nažalost, to je nezamislivo i neizvodljivo. Svak umire u tami i teskobi svoga o?ajavanja, a ve?ina sa ose?anjem uzaludnosti svojih najboljih težnja i napora.

Vreme mu?i i zamara samo one koji žive zauzeti jedino ništavnim brigama o svojoj li?nosti i svojim uživanjima, ali ono je kratko i neosetno onima koji, zaboravljaju?i sebe, rade na ma kakvom poslu koji ih prevazilazi; mereno veli?inom jednog smelog i neostvarljivog sna, ono gotovo i ne postoji.

Dok ima mraka, bi?e i svanu?a.

Imaju tri stvari koje se ne daju sakriti, a to su: ljubav, kašalj i siromaštvo.

Dünyan?n bir taraf?nda bir yerde, bir piyango çekiliyor, sava? yap?l?yor ve hepimizin al?nyaz?s? da böylece uzak­larda belirtiliyordu.

Nije vrijeme došlo da ginemo, nego da se vidi ko je kakav.

Umetnost je nesiguran poziv koji nit 'hrani nit' brani onog ko mu se oda. Put umetnosti uopšte je neizvestan, varljiv i težak, a igra je ponajteža i najvarljivija od svih umetnosti, ?ak ozloglašena i opasna stvar.